Stvaranje uvjeta za održivi razvoj, tj. Razvoj i unapređenje kvalitete života uz maksimalnu zaštitu prirodnog i sociokulturnog nasljeđa cilj je Plana i programa održivog razvoja Lovišta. U osnovi je načelo održivog korištenja prirodnih resursa i potrebe i dobrobit mještana.
Lovište karakterizira usklađenost i relativna slaba razvijenost svih gospodarskih sektora, djelomična razvijenost infrastrukture, nenarušenost, očuvanost i bogatstvo prostora.
To je prostor jedinstvenih prirodnih ljepota i raznolikosti, bogatog podmorja , u blizini bogatih arheoloških nalazišta i srednjevjekovnih naselja. Sociokulturna odrednica su tradicionalna mediteranska zanimanja, ribarstvo i poljoprivredna proizvodnja mediteranskih kultura uz turizam i za njega vezane djelatnosti.
PROSTORNO PLANIRANJE
Zaštita prostora kao najdragocjenijeg resursa za razvoj i napredovanje kvalitete života ove i budućih generacija jedan je od najbitnijih ciljeva. Potrebno je zaštiti prostor od degradacije i iscrpljivanja uz pogodovanje privatnim a ne javnim interesima , a što se u ovom trenutnku odnosi na izgradnju velikog broja apartmana koji donose jednokratan profit, mali broj niskokvalificiranih radnih mjesta, opterećenje infrastrukture i nelojalnu konkurenciju u turizmu.
Izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene ,T2 zona, Bili Dvori, a obzirom na neigrađenost- ispod 25% potrebno je smanjiti u opsegu koji je određen Zakonom o zaštiti obalnog pojasa. Zonu je potrebno prenamijeniti u zonu T1, te planirati izgradnju manjih hotela isključivo, bez apartmanskog dijela. Ukupni kapaciteti turističke zone ne bi smjeli prevazilaziti broj domicilnog stanovništva.
Potrebna je izrada detaljnih urbanističkih planova kojima bi se planirale javne površine, dječja igrališta, parkovi, škola, ambulanta, kanalizacija, i posebno prometnice koje su prepreka daljeg razvoja Lovišta. Prostorno uređenje treba biti u funkciji očuvanja autentičnog ambijenta i uvjeta koji osiguravaju kvalitetu života.
U prostornim planovima potrebno je inzistirati na tradicionalnom graditeljstvu uz korištenju autohtonih materijala.
Zaštita pomorja: U uvali Lovište nalaze se kolonije zaštićene vrste školjki-periske kojoj zbog sidrenja prijeti nestajanje. Zbog sidrenja došlo je nestanka određenih ribljih vrsta- naprimjer posljednjih godina nema ribe ovčica koje su se mrijestile na pješčanom dnu, kao ni cipla bataša ( za što, odgovornost snosi i prekomjerno izlovljavanje u Neretvi i nemogućnost izlaska u more radi mrijesta).Također, ranijih godina u samoj uvali bile su zabranjene sve vrste ribolova što se pozitivno odražavalo na riblji fond u akvatoriju, a sada se bacaju mreže, parangali, lovi se“ pod sviću“ i ostima što je dovelo do nestanka nekih ribljih vrsta.
Sidrenjem, unesena je tropska, rezistentna alga taxifolia, a sada Lovište služi i kao rasadnik iste.
Ovim planom predviđa se zabrana slobodnog sidrenja u cijeloj uvali, s tim da se naprave sidrišta tipa plutača u uvali Runca. Također se predviđa izmještanje marine u uvalu Slatina.
Obzirom da ranije mještani i Mjesni odbor nisu sudjelovali u izradi urbanističkih planova izuzev primjedbama uz eventualnu mogućnost korekcije, nadamo se da ćemo ovim planovima razvoja u čijoj izradi bi sudjelovali i građani biti aktivni sudionici u donošenju detaljnih planova.
INFRASTRUKTURA
Infrastruktura se treba graditi održavati kao javni servis. Kvalitetno i odgovorno upravljanje javnim dobrima, njihova zaštita i kontrola od strane općine i države jedino je adekvatno rješenje . Sadašnje tendence privatizacije - npr.nesporazumi i nedoumice oko statusa kanalizacije, uz eventualnu njihovu privatizaciju vode ka sigurnom podređivanju javnih interesa privatnim i profitnim.
Modernizacijom komunalne infrastrukture ugradnjom novih eko materijala u sustav vodoopskrbe potrebno je zamijeniti sadašnje cijevi sa visokim sadržajima azbesta.
Prometna infrastruktura je nerazvijena i nedovršena. Potrebno je planirati, imovinsko pravno riješiti i završiti gornje ceste u Lovištu kao i pristupnice na donju cestu.
Potrebno je osigurati dobar i pouzdan sustav javnog prometa i dovoljno linija koje bi omogućile dostupnost sadržaja svim korisnicima kako u sezoni tako i van nje.
Održati brodsku liniju Viganj –Kućište-Korčula ne samo kao školsku brodicu već za potrebe javnog prijevoza, sufinanciranje prijevoza umirovljenicima, učenicima srednjih škola i na navedenoj liniji, višednevna povezanost, posebno ljeti.
Potrebno je u kretanje katamarana do Splita uključiti pristajanje na Pelješcu, što bi omogućilo daleko bolje i kraće povezivanje sa Splitom od cestovnog .
Obnova i rekonstrukcija mula omogućila bi bolje pružanje operativnih usluga brodovima i privez jahti i njihovu opskrbu tijekom turističke sezone
Obnova ranijeg sustava poljskih puteva koji bi služili i kao protupožarne prometnice poticala bi razvoj poljoprivredne proizvodnje i obnovu maslinika , loze, smokve i rogača na sada zapuštenim poljoprivrednim površinama.
Potrebna je veća obavještenost i poticanje korištenja obnovljiih izvora energije, posebno solarne energije čime će se postići ekonomska ušteda , energetska autonomija i bolji ekološki standard mjesta.
POLJOPRIVREDA
Sadašnje stanje karakteriziraju manji posjedi, djelomično zapušteni posebno zbog nedostatka poljskih puteva, obnovljeni su u blizini prometnica ili mora. Poljoprivreda je sada dopunska djelatnost kojom se bavi većina mještana. Velika je zastupljenost maslinika, nešto više od desetak tisuća stabala, maslinarstvo se nakon godina stagnacije razvija, sade se nova stabla, stara obnavljaju. Vinogradarstvo je u potpunosti nestalo, a na putu nestajanja su uzgoj smokava i rogača. Postoje i manji nasadi mandarina i limuna.
Tržište je prepušteno „ slobodnoj trgovini“, jako ovisno o vremenskim prilikama.
Prestanak otkupa poljoprivrednih proizvoda unatrag nešto više od deset godina zbog prestanka rada poljoprivredne zadruge također je razlog odumiranja poljoprivredne poroizvodnje.
Smjernice plana su razvoj integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje. Za ovakvu proizvodnju postoje objektivni uvjeti, veličina poljoprivrednih posjeda odgovara ovom načinu proizvodnje, a i nekorištenje kemijskih sredstava za zaštitu bilja u skorijoj prošlosti.
U svim uspješnim tržišnim ekonomijama zapadnoeuropske provijencije zamjetan je veliki udio zadrugarstva kao trećeg sektora, a koji je u Lovištu, na žalost primitivno i demagoški odbačen kao „socijalistički“. Stoga je potrebno planirati razvoj zadrugarstva u smjeru poljoprivredne, marketinške, obrtničke i potrošačke zadruge ( kupovina sirovina, prodaja proizvoda, pristup savjetima i pomoći poljoprivrednih proizvođača; prodaja usluga i službi; prodaja obrtničkih proizvoda usluga i službi, nabavka roba).
Stručne savjetodavne službe za poljoprivrednike koje bi provodile transfer znanja potrebnih za reducuranje upotrebe umjetnih gnojiva i kemjskih sredstava zaštitei pružati stručnu pomoć u razvoju organske proizvodnje.
Stvaranje eko prehrambenih brendova te plasman ekološki proizvedene hrane na tržištu.
Organski proizvedeni proizvodi bili i prilog specifičnoj kvaliteti turističke i ugostiteljske ponude.
Po uzoru na Vinske ceste na Pelješcu planira se razvoj projekta Ceste maslinovog ulja. Potrebno je Projekt osmisliti i prezentirati. Uključio bi edukaciju maslinara, identifikaciju osobne promocije istih i stavljanje prijekta u službu turističkog razvoja. Cilj prijekta bio bi unaprijeđenje kvalitete proizvodnje autohtonog maslinovog ulja , uređenje prostora za njihovu degustaciju i prodaju u samim maslinicima ( postoji i niz već postojećih objekata koje bi trebalo urediti po određenim standardima) uz osmišljavanje i prezentaciju kao specifičnog turističkog proizvoda.
RIBARSTVO I AKVAKULTURA
U Lovištu rade tri ribarska broda koji zapošljavaju domaću , uglavnom mušku radnu snagu. Problem je plasman i otkup, a razvoj zadrugarstva značajno bi pridonio uspješnosti ove djelatnosti.
U akvakulturi je zaposleno 14 stalno zaposlenih , također muška radna snaga. Problem je nedostatak pristupnih puteva i infrastrukture.
Stvaranje eko prehrambenih brendova organskog uzgoja te plasman ekološki proizvedene bijele ribe također je smjernica programa i plana. Predviđena je i prerada koja bi mogla zapošljavati žensku radnu snagu, koja dominira u broju nezaposlenih , zapravo povremeno nezaposlenih osoba.
INDUSTRIJSKA ZONA
Industrijska zona određena je na prostoru gdje se sada nalazi tzv. zgrada prerade , koja nije u funkciji od 1995 godine zbog prestanka rada zadruge, i nažalost, zapuštena je i devastirana
Otkup zemljišta u industrijskoj zoni, njeno infrastrukturno opremanje, stavljanje u funkciju prerade osnovnih proizvoda te iznajmljivanje na osnovu javno privatnog partnerstva ili drugim modelima jedan je od uvjeta daljeg i ravnomjernog razvoja mjesta.
Urbanističkim planom potrebno je utvrditi korištenje u proizvodno uslužne djelatnosti bez zagađivača. Ovim bi se otvorio put bržem gospodarskom rastu i zapošljavanju.
TURIZAM I UGOSITELJSTVO
Turizam je sada najvažnija osnovna ili dopunska djelatnost mještana. Postoji nekoliko obiteljskih pansiona, dva kampa i veći broj apartmana i soba za iznajmljivanje. Tijekom ljeta nedostatak je stručnih kadrova u turizmu i općenito radne snage te bi u školovanju trebalo preferirati osposobaljavanje u ugostiteljsko turističkim djelatnostima. Veći je broj ugostiteljskih objekata koji su otvoreni i nekoliko mjeseci čemu doprinosi i veliki broj plovila u akvatoriju kao i sidrenje u loviškoj dobro zaštićenoj uvali.
Sezona iznajmljivanja je kratka , obuhvaća oko dva mjeseca u godini, a ograničavajući faktor je svakako nedostatak diferencirane ponude, šporskih, rekreacijskih, zdravstvenih sadržaja kao i kulturno zabavnih.
Planirani ciljevi su podizanje kvalitete turističke i ugostiteljske ponude i podizanje kategorije objekata i usluga. Razvoj malih, obiteljskih hotela i pansona koji zadovoljavaju visokodiferencirane potrebe i zahtjeve turista uz korištenje prednosti zdravog i čistog okoliša, organski uzgojene hrane najbolji je i najefikasniji način iskorištavanja prostornih resursa.Ponudi bi značajno doprinijelo profiliranje usluga i specifikacija usluga od gastroponude, wellnes i rekreacijskih, ka profiliranju usluga za obitelji s djecom i sl. Planira se osmišljavanje ponude za djecu i obitelji koji su sada loviški najčešći gosti, izgradnja dječjih igrališta i zabavnih parkova.
Uključenje u programe razvoja agrarnog i ruralnog turizma( koji programi su izrazito aktualni u razvijenim europskim zemljama) također je jedan od segmenata održivog razvoja. Ovim oblikom gospodarstva produžila bi se turistička sezona i pružila izravna potpora poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu.
Velike turističke zone, posebno izgradnju vikendica pod krinkom navodnih apartmana trebalo bi odbaciti kao jednokratnu i nerentabilnu potrošnju prostora koja samo dovodi do opterećenja infrastrukture i značajnih sociokulturnih promjene, a na korist samo investitora , na štetu domaće populacije.
Također bi trebalo odbaciti ideje o pravljenju marina unutar uvale iz prvenstveno ekoloških razloga jer bi njenom izgradnjom u relativno zatvorenom akvatoriju Lovišta došlo do zagađenja mora ( prvenstveno kemijskog zagađenja bojama i lakovima, naftom i naftnim derivatima) i ozbiljnih šteta po dalji razvoj turizma. Rješenje bi trebalo potražiti u sidrištima i zabrani slobodnog sidrenjaa marinu premjestiti u uvalu Slatina. Time bi se očuvao raznoliki podmorski eokosustav i spriječilo prenošenje agresivnih algi na druga područja.
Nedostatak sadržaja i društvenih objektata također je ograničavajući faktor u razvoju turima, a posebno doprinosi i kratkom trajanju turističke sezone. Razvoj kulturnih, zabavnih i društvenih djelatnosti vezan je za vraćanje u posjed ( i vlasnost) prostorija u Domu kulture koji bi po svom položaju, karakteristikama, načinu gradnje i mogućnosti sadržaja trebao predstavljati centar mjesta. Sam objekt se nalazi u najužem centru mjesta, udaljen dvadesetak metara od mora, vezan uz prostor parka , boćališta, i prostora na rivi koji se mogu i dodatno urediti i osmisliti. U Domu se planiraju otvoriti sljedeći sadržaji: skladište za potrebe mjesta ( stolice i stolovi , bina, šank, razglasi, športski rekviziti i oprema i sl) i DVD skladište u podrumu , Turist biro i manji restoran u prizemlju; društvena sala za izbore, sastanke i kulturne djelatnosti i programe i kancelarije mjesnog odbora i knjižnica na katu. Kako se oko Doma nalzi i planira niz restorana, kafića, trgovina ovim bi se dobila skladna ,osmišljena i funkcionalna cjelina. Renoviranje doma planira se uz pomoć države i drugih društveno političkih zajednica, a potrebno ga je i konzervatorski zaštiti od eventualnih devastacija.
USLUŽNE DJELATNOSTI, ŠKOLA, AMBULANTA, ŠPORTSKE DJELATNOSTI
U uslužnim djelatnostima u Lovištu posluje poduzeće za prijevoz tereta koje stalno zapošljava desetak mještana, muške radne snage, te izravno i neizravno utječe na razvoj mjesta. Nedostatnost operativne rive, posebno tijekom ljetnjih mjeseci ograničavajući je faktor daljeg razvoja.
Tijekom cijele godine otvorene su dvije trgovine i mehanička radiona.
Podizanje kvalitete i opsega usluga u ovom sektoru značajan je faktor razvoja Lovišta.
Lovište je demografski relativno mlado mjesto, sada ima petnaestak djece predškolskog uzrasta, a obzirom na veći broj mladih osoba očekuje se dalji prirodni rast mjesta.
Planirana je gradnja škole, napravljeni su idejni projekti i zatražena lokacijska dozvola, a dalje radnje zapriječene su administrativno pravnim razlozima do donošenja prostornih i detaljnih urbanističkih planova.
U Lovištu sada ne radi ambulanta zbog nedostatka prostora za rad liječnika.
Planira se otkup zemljišta za gradnju male turističke ambulante, planiran je cjelogodišnji povremeni ( npr. tjedni) rad liječnika za što postoje kadrovske mogućnosti
Do realizacije izgradnje ambulante mogućno je privremeno naći prostor za rad liječnika.
U Lovištu je izgrađeno nogometno igralište, osmišljen je mali odbojkaški teren na plaži, postoje mogućnosti za vaterpolo turnire i utakmice.
Potrebne je regulirati imovinsko pravne odnose nad nogometnim igralištem, podržati rad športskih klubova. Nogometni teren trebalo bi redovito održavati, pristupiti renoviranju objekata , a poslove staviti u nadležnost športskog kluba.
Na prostoru buduće škole planira se izgradnja terena za košarku, rukomet i mali nogomet kao i manje dječje igralište.
Športskim aktivnostima i djelatnostima mogućno je obogatiti i profilirati turističku ponudu kao i uključiti posebne športske djelatnosti kao što su ronjenje, športski ribolov , planinarenje , biciklizam i sl.
Planira se izgradnja više trim i biciklističkih staza.
SAKRALNI OBJEKTI I GROBLJE
Planira se završetak započete crkve i uređenje parka ispred crkve.
DPU-om potrebno je planirati proširenje groblja . Prostorni plan treba temeljiti na programu uređenja groblja utvrđenom za vremensko razdoblje od najmanje trideset godina. Također je na groblju neophodna izgradnja kapele i mrtvačnice uz prateću infrastrukturu. Predhodno se planira riješiti imovinsko pravne odnose.
